Sudjelovanje na radionicama za izradu Programa razvoja kulture Grada Osijeka

Grad Osijek je 2025. godine organizirao radionice izrade Programa razvoja kulture Grada Osijeka 2025.–2030., s ciljem analize postojećeg stanja i oblikovanja vizije budućeg kulturnog razvoja grada. Koordinaciju procesa preuzeo je Kulturni centar Osijek, dok je provedbu vodio Institut za razvoj i međunarodne odnose (IRMO).

Nas je na radionicama predstavljao umjetnički voditelj Goran Guksić, kao sudionik u trodnevnom radioničkom programu održanom od 12. do 14. svibnja 2025. godine. Radionice su obuhvaćale SWOT analizu kulture i kulturnih politika Grada Osijeka, Definiranje strateških elemenata razvoja, Postavljanje prioriteta i provedbenih mjera.
 
Za nas su ključne teme bile: pitanje dodjele prostora za rad umjetničkim organizacijama, problemi s kojima se svakodnevno susreće nezavisna kulturna scena, kao i generalna potreba za transparentnošću te jasnijim i dugoročnim planom razvoja kulture i umjetnosti grada Osijeka.
 
Radionice su bile profesionalno vođene i poticajne. Ipak, do danas nismo zaprimili povratnu informaciju o tome koje su predložene stavke uvažene, koje odbačene, niti nam je predstavljen konačni plan razvoja kulture — pod pretpostavkom da je u međuvremenu i donešen.
 
Ipak, naše sudjelovanje na radionicama bilo je prilika za jasno artikuliranje problema i povezivanjem s drugim akterima kulturne i umjetničke scene Grada Osijeka.

Premijera predstave „Cirkus. Doslovno.“

U 2025. godini predstavili smo i svoju prvu kazališnu premijeru: dječju predstavu „Cirkus. Doslovno.”. Premijerna izvedba bila je u petak, 16. svibnja 2025. godine, u mjesnoj zajednici na Vijencu Ivana Meštrovića (VBK).

Predstava je nastala u koprodukciji s Kazališnom družinom Susret. „Cirkus. Doslovno.” na dinamičan i zabavan način uvodi najmlađu publiku u svijet kazališta, približavajući, kroz kazališnu igru, pojmove koje djeca možda na predstavi prvi puta čuju, a tiču se kazališta: lutka, glumac, koreograf, scenograf, predstava…

Autorski tim čine Ana Ilakovac, Nikolina Odobašić, Marijan Josipović i Goran Guksić, koji ujedno potpisuje i režiju. U predstavi igraju Ana Ilakovac, Nikolina Odobašić i Marijan Josipović. Scenografiju je osmislila Sheron Pimpi-Steiner uz suradnju Marijana Josipovića, dok su lutke i kostimi djelo Ivane Živković, uz doradu kostima Brune Osmanagića. Vizualni identitet predstave (plakat) potpisuje Anđela Simić, a fotografije s premijere Arijana Tomić.

Za nas “Cirkus. Doslovno.” nije samo još jedna predstava. Ona je PRVA predstava koja je nastala u Umjetničkoj organizaciji LUIKA. I ne samo to! To je i prva koprodukcija, suradnja koja je jasno ucrtala naša buduća nastojanja: povezivanje i to ne samo ono neposredno s publikom, nego i ono kreativno, s drugim umjetnicima i umjetničkim organizacijama.

Radionica „Lutke u Điru”

Tijekom kolovoza 2025. godine preselili smo na jug Hrvatske. U suradnji s Centrom za djecu, mlade i obitelj Dubrovnik i Aster kulturnim društvom Dubrovnik, u Dubrovniku je održana radionica „Lutke u Điru”, namijenjena djeci u dobi od 5 do 11 godina.

Radionica se odvijala od 18. do 28. kolovoza 2025., svakog radnog dana od 10 do 12 sati, i bila je osmišljena kao kontinuirani dvotjedni proces. Pod vodstvom mlade glumice i lutkarice Nine Crnčević, i uz suradnju Mateja Žerjava, djeca su kroz igru, vježbe i maštu istraživala osnove lutkarskog kazališta.

Tijekom radionice polaznici su izrađivali vlastite lutke, učili kako ih oživjeti te zajednički pripremili malu predstavu. Radionica je završila 28. kolovoza 2025. godine prezentacijom rada u prostoru malog knjižničnog amfiteatra u Dubrovniku, gdje su djeca, uz veliku podršku publike, podijelila svoju kreativnost, radost i sve naučeno na radionici.

Radionica „Lutke u Điru” bila je naša prva suradnja s dubrovačkim partnerima, ali i važan korak u njezinoj edukativnoj misiji: približavanju lutkarskog kazališta najmlađima te poticanju kreativnosti i mašte kroz igru.

Radionice s tinejdžerima i osobama treće životne dobi u procesu rada na predstavi „Sretni smo, dakle jesmo”

U procesu rada na predstavi „Sretni smo, dakle jesmo”, započeli smo naš kreativni proces tamo gdje bi proces i trebao započeti: istraživanjem stvarnog iskustva ljudi.

U prvoj fazi projekta proveli smo istraživanje o pojmu sreće iz emotivnog, fiziološkog, filozofskog i društvenog rakursa, a na temelju prikupljenih spoznaja smo oblikovali pitanja potrebna za rad s fokus grupama, čime je taj teorijski pristup vrlo brzo dobio i svoj praktični, ljudski odgovor.

Rad s fokus grupama odvijao se kroz niz radionica s dvije generacijski različite skupine: tinejdžerima iz dramskog studija Teatar Tirena (10 sudionika) te osobama treće životne dobi iz Doma za starije osobe Trešnjevka (18 sudionika)

Metodom intervjuiranja prikupili smo autentične iskaze, razmišljanja i osobna iskustva sudionika, njihovo shvaćanje sreće, strahove, radosti, sumnje i mala svakodnevna razmišljanja. Upravo je taj materijal postao temelj za kreativni rad i kreiranje kazališne predstave. Radionice s tinejdžerima i osobama treće životne dobi bile su posebno važne za nas jer su otvorile prostor za iskustva koja se rijetko čuju, a možda i po prvi put. Za nas ovaj proces nije bio samo istraživačka faza, već i susret generacija, podsjetnik da se sreća može mjeriti i pažnjom koju pridajemo onima koji su pored nas.

Raspisivanje programa za 2026. godinu i prijavljivanje na natječaje

Drugi, manje vidljiv, ali jednako važan dio našeg rada odvijao se izvan pozornice, popunjavajući rokovnike i tablicama, te smišljajući i raspisivajući projekte. Kako bismo razvili umjetničku organizaciju LUIKA, producirali nove predstave i razvili nove projekte u 2026. godini, prijavili smo se na niz javnih poziva na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

Ove su prijave za nas bile prilika za definiranje strateškog planiranja koje će nam omogućiti stabilniji rad, ojačati koprodukcijske odnose (i razviti neke nove suradnje). Ukratko, u zadnjem kvartalu 2025. godine postavljali smo temelje ne samo za 2026. godinu, nego i za budućnost.

Sudjelovanje na festivalu „Let iznad lutkarskog gnijezda” u Pragu

U studenom 2025. godine smo i prvi put sudjelovali na međunarodnom festivalu lutkarskog kazališta Let iznad lutkarskog gnijezda (Přelet nad loutkářským hnízdem), koji se održavao u Pragu od 6. do 9. studenoga 2025. godine.

Na festivalu smo sudjelovali u okviru Visitor programa, što nam je omogućilo praćenje festivalskog programa, ali i uključivanje u stručne razgovore i diskusije o suvremenim praksama u lutkarskom kazalištu. Poseban naglasak bio je na pitanjima za koga danas lutkarsko kazalište nastaje i kako se mijenja njegov odnos prema adolescentima i odrasloj publici. Ova se tema otvorila u sklopu međunarodnog kolokvija Audience of Contemporary Puppet Theatre, uz sudjelovanje stručnjaka i umjetnika iz niza europskih zemalja, a u organizaciji istraživačkih i akademskih institucija Akademije izvedbenih umjetnosti u Pragu, pod moderacijom Kateřine Dolenske.

Drugi važan programski segment bio je okrugli stol Classic Fairy Tale – Cruel Relic or Living Source of Inspiration?, posvećen preispitivanju uloge klasičnih bajki u suvremenom kazalištu za djecu. Rasprava se bavila pitanjima okrutnosti, arhetipskih motiva i njihove današnje relevantnosti, uz sudjelovanje dramaturginje Lenke Veverkove, etnologa Jaroslava Otčenášeka i terapeuta bajki Martina Políneka, a moderirala ju je dramaturginja Zuzana Sikačová. Program je organizirao ASSITEJ Czechia u suradnji s festivalom. Iako na festivalu nismo sudjelovali s predstavom, boravak u Pragu bio nam je iznimno važan kao prilika za gledanje suvremenih čeških kazališnih produkcija, upoznavanje aktualnih estetskih i produkcijskih tendencija, ali i za povezivanje s umjetnicima, producentima i istraživačima iz Češke i šire Europe.

Premijera predstave „Sretni smo, dakle jesmo”

Kraj 2025. godine obilježili smo svojom drugom kazališnom premijerom i to predstave „Sretni smo, dakle jesmo”. Predstava je premijerno izvedena u petak, 29. studenog 2025. godine, na Sceni Ribnjak Centra kulture Ribnjak. Predstava je nastala u koprodukciji s Centrom kulture Ribnjak i Umjetničkom organizacijom Arterija.

Predstava “Sretni smo, dakle jesmo” rezultat je projekta “Tragovima sreće”, koji je razvijan kroz nekoliko međusobno povezanih faza, a umjetnički proces započeo je istraživanjem i radionicama o kojima smo ovdje već i pisali nešto ranije.

U drugoj fazi projekta ušli smo u dramaturšku obradu: analizirali smo materijal, razvrstavali ga prema filozofskim pristupima, intenzitetu i sadržaju, te iz njega razvijali više potencijalnih dramaturško-režijskih koncepata. Te smo koncepte zatim scenski testirali, odbacivali, preoblikovali i ponovno iskušavali sve dok nismo pronašli kazališni jezik koji je istovremeno precizan, otvoren i komunikativan.

Produkcijska faza odvijala se u prostorima Scene Ribnjak u razdoblju od 20. listopada do 28. studenog 2025. godine. Kroz kontinuirani probni proces istraživao se odnos dokumentarnog materijala i scenskog izraza, s ciljem stvaranja predstave koja ne nudi brze odgovore, nego prostor za prepoznavanje i razmišljanje.

Autorski tim predstave čine Marta Bolfan Ugljen, Goran Guksić, Sanja Hrenar, Zrinka Kušević, Melissa Prebeg-Puškarić i Tamara Kučinović, dok je glazbu skladao Matija Antolić.